Uzroci rizika potpuno su jednaki uzrocima rizika za kardiovaskularne bolesti.

Učestalost slabe erekcije i bolesti prostate je ovisna o godinama muškarca, pa je vrlo jasno (i potvrđeno mnogim studijama) da se prevalencija povećava što je muškarac stariji, osobito nakon 65 godina. Zanimljivo je da je taj porast prevalencije najčešći kod muškaraca koji se bave medicinom (medicinsko osoblje i liječnici). Prije 40 godina, poremećaji erekcije i impotencije uzrokovane bolestima su bili rijetki i javljali su se samo kod 4% muškaraca, no u posljednjih 70 godina ovaj problem je narastao te zahvaća oko 50% muške populacije.

Rizični čimbenici oboljenja prostate su povišeni krvni tlak, kronični stres, pretilost, dislipidemija i fizička neaktivnost što ih čini potpuno jednakim uzrocima rizika kardiovaskularnih bolesti. Zapravo se erektilna disfunkcija kao posljedica bolesti prostate često uspoređuje s kardiovaskularnom bolešću, jer je uzrokovana blokiranjem i sužavanjem arterija. Arterije u prostati su vrlo malog promjera, stoga je veoma važno da svaki muškarac koji ima problema s bolešću prostate i slabom erekcijom procijeni svoj rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti jer ako odmah počnemo s primjenom odgovarajućih mjera možemo spriječiti učestalost obolijevanja muškaraca od bolesti prostate te posljedično i od impotencije.

Ako je erekcija potpuno odsutna ili nedovoljne jačine te neodgovarajućeg trajanja za spolni odnos, onda je riječ o bolesti prostate koja uzrokuje erektilnu disfunkciju. Kao što smo već spomenuli, bolesti prostate koje uzrokuju ova disfunkciju nisu tako rijetke; razne studije su pokazale da 50% muškaraca starijih od 40 godina ima manje ili više izražene probleme s prostatom i postizanjem čvrste i zdrave erekcije.

Neke su studije otkrile vezu između većeg broja kardiovaskularnih problema i prerane smrtnosti u muškaraca i bolesti prostate koje uzrokuju nedovoljno jake erekcije. Na primjer, tijekom šestogodišnjeg praćenja dokazano je da problemi s erekcijom povećavaju rizik za bilo koju kardiovaskularnu incidenciju za 44 posto, moždani udar za 39 posto, 62 posto za infarkt miokarda, a rizik za uzrokovanjem smrti je veći za 25 posto.

Ako uzmemo u obzir sve gore navedene podatke, možemo vidjeti da je vrlo korisno za muškarce koji su prešli 40-u godinu  života da rano otkriju ​​i liječe potencijalno vrlo opasne zdravstvene rizike. To se posebno odnosi na one muškarce koji su se već susreli s nekim čimbenicima rizika, ili su primjetili da im erekcija nije dovoljno čvrsta za normalan spolni odnos.

Korisno je napraviti ispitivanje ispunjavanjem IIEF 5 upitnika (test koji se koristi za utvrđivanje međunarodnog indeksa erekcije), koji se sastoji od pet pitanja vezanih uz erektilnu funkciju koju je muškarac imao u posljednjih šest mjeseci. Svaki odgovor se boduje između jednog (1) i pet (5) bodova. Ako je iznos bodova manji od 21, onda je preporuča daljnja obrada faktora rizika te poduzimanje hormonskih pretraga (ukupni testosteron, FHS, LH, estradiol, TSH i prolaktin) i, po potrebi, elektronsku neurografiju ili doppler arterije. Test koji može u cijelosti procijeniti erektilnu funkciju i dati rezultate da li je poremećaj erekcije uzrokovan nekom bolešću prostate sastoji se od toga da se ubrizgava alprostadil u kavernozna tijela kako bi se osigurao adekvatan uvid u erektilnu funkciju i izbjegli kompliciranu dijagnostičku obradu.

Pogledajte koji su uzroci ne postizanja zdrave i čvrste erekcije >